"En kadens (uttalat /ka\u02C8d\u025Bns/ \u00E4ven /ka\u02C8da\u014Bs/; italienska cadenza, franska cadence, ytterst av det latinska verbet cadere (cado) 'falla') i musiken betecknar en (ofta stereotyp) ackordf\u00F6ljd som avslutar en fras, ett avsnitt eller ett helt tonalt musikstycke. Motsvarande begrepp f\u00F6r en ensam melodi \u00E4r slutfall. En solokadens \u00E4r en (ofta, men inte alltid) improviserad utsmyckning av en solist \u00F6ver kadensens harmonik. Ackorden i en kadens kallas Ultima (sista ackordet), Penultima (n\u00E4st sista ackordet) och Antepenultima (n\u00E4st n\u00E4st sista ackordet)."@sv . "\u7D42\u6B62\uFF08Cadence\uFF09\u662F\u6307\u4EE5\u65CB\u5F8B\u6216\u548C\u8072\u4E0A\u7684\u914D\u7F6E\u4F5C\u70BA\u6A02\u66F2\u7684\u89E3\u6C7A\u6216\u6B47\u6B62\u3002\u5728\u8ABF\u6027\u97F3\u6A02\u4E2D\u7D42\u6B62\u662F\u7528\u4F86\u5F37\u8ABF\u6A02\u53E5\u7684\u4E3B\u97F3\uFF08\"Tonic\"\uFF09\u7684\u4E3B\u8981\u65B9\u6CD5\u3002 \u548C\u8072\u7D42\u6B62\uFF08Harmonic cadence\uFF09\u6307\u4EE5\u6700\u5C11\u5169\u500B\u548C\u5F26\u7684\u9032\u884C\u4F5C\u51FA\u7D42\u6B62\u3002\u8282\u594F\u7D42\u6B62\uFF08Rhythmic cadence\uFF09\u6307\u4EE5\u4E00\u500B\u8282\u594F\u7684\u6A21\u5F0F\u6A19\u793A\u6A02\u66F2\u7684\u7D42\u6B62\u3002 \u7D42\u6B62\u4E5F\u6709\u5F37\u5F31\u4E4B\u5206\uFF0C\u5F31\u7D42\u6B62\u6A19\u8A18\u6A02\u66F2\u7684\u505C\u9813\uFF0C\u5F37\u7D42\u6B62\u6A19\u8A18\u6A02\u53E5\u7684\u6B47\u6B62\uFF0C\u800C\u7D42\u6B62\u7684\u5F37\u5F31\u53D6\u6C7A\u65BC\u5176\"\u5B8C\u7D50\"\u7684\u611F\u89BA\uFF0C\u6B64\u5916\u5177\u6709\u7D42\u6B62\u7684\u548C\u5F26\u9032\u884C\u4F46\u6C92\u6709\"\u5B8C\u7D50\"\u7684\u611F\u89BA\u4E5F\u4E0D\u80FD\u7B97\u662F\u7D42\u6B62\u3002"@zh . . . . . "En okcidenta muzikteorio,kadenco (latine: cadentia, \"falo\")estas certa sinsekvo de intervaloj (cezuro) a\u016D akordoj,kiuj finas frazon, sekcion, a\u016D pecon de muziko.Kadencoj donas al frazoj klaran finon, kiu povas, ekzemple,indiki al la a\u016Dskultanto, \u0109u la peco da\u016Dros a\u016D konkludi\u011Dos.Oni povas fari analogion al interpunkcio,la\u016D kiu iaj malpli fortaj kadencoj agas kiel komoj,indikante pa\u016Dzon a\u016D momentan silenton,dum pli forta kadenco tiam agas kiel la punkto,indikante la finon de la muzika frazo.Kadencoj estas nomataj \"malfortaj\" a\u016D \"fortaj\" la\u016D tio,kiel fina estas la sento de ili kreata,kaj la perfekta kadenco plenfina estas la plej forta speco. En muziko de la komunpraktika periodo,estas kvar \u0109efaj specoj de kadenco:plenfinaj, plagalaj, dominantaj, kaj interrompitaj.\u0108iu el tiuj specoj povas esti plu distingita kiel perfekta a\u016D neperfekta.\u0108iu kadenco povas esti priskribita per la romicifera sistemode nomado de triadoj (vidu akordo): \n* Kadenco plenfina: V \u011Dis I. La termino kadenco perfekta estas iafoje uzata kiel sinonimo por kadenco plenfina, sed povas havi anka\u016D pli precizan signifon: \n* Perfekta kadenco plenfina: V \u011Dis I, la akordoj devas esti en radika pozicio, t.e. la radiko de la akordoj devas esti en la baso, kaj la radiko de I devas esti anka\u016D en la plej alta vo\u0109o \n* Neperfekta kadenco plenfina: V \u011Dis I, unu a\u016D pli multaj el la akordoj estas invertitaj a\u016D ne en radika pozicio a\u016D la radiko de la I ne estas en la plej alta vo\u0109o \n* Kadenco dominanta (a\u016D duonfina): iu ajn akordo (ofte I a\u016D IV) \u011Dis V \n* Kadenco plagala: IV \u011Dis I, konata kiel la \"kadenco amena\" \n* Kadenco interrompita (a\u016D surpriza): V \u011Dis iu ajn akordo krom I (tipe vi) Ni notu, ke tiuj \u0109i akordaj sinsekvoj ne nepre konsistigas kadencon\u2014 devas esti sento de fermi\u011Do, kiel je la fino de frazo.Kadencoj en , ekzemple, estas malsamaj kaj pli diversaj,estante bazitaj sur . \"Malpermesitaj\" sinsekvoj povas estirekonsideritaj kiel permesitaj sinsekvoj.Ekzemple, I-V-IV-I, kiu estas malpermesita pro la movo V-IV,povas esti konsiderata kiel duobligita kadenco plagala: I-IV/V-V-IV-I. konsideris la kadencon la \"lulilo de tonaleco\".(Judd, 1998)"@eo . "En musique classique, une cadence est une formule m\u00E9lodique et harmonique qui ponctue une phrase musicale, une section ou un morceau entier. Ce terme peut aussi d\u00E9signer une partie improvis\u00E9e dans un op\u00E9ra ou un concerto. En harmonie tonale, une cadence est une progression harmonique destin\u00E9e \u00E0 marquer la fin d\u2019une pi\u00E8ce ou, plus g\u00E9n\u00E9ralement, d\u2019une phrase musicale, par son caract\u00E8re conclusif ou suspensif : \n* exemple d'encha\u00EEnement conclusif : accord de dominante vers un accord de tonique ; \n* exemple d'encha\u00EEnement suspensif : accord pr\u00E9paratoire vers un accord de dominante. Dans ce sens pr\u00E9cis, les cadences sont comparables aux divers signes de ponctuation de la litt\u00E9rature. On peut dire \u00E9galement que les cadences constituent la respiration du discours musical. En jazz, le mot cadence a le sens de suite d'accords donnant un cadre et un accompagnement \u00E0 un morceau de musique."@fr . "The last two chords represent a Phrygian half cadence in Bach's four-part chorale, Schau, lieber Gott, wie meine Feind"@en . . . . . "A deceptive cadence in the second movement of Mozart's Piano Sonata No. 10"@en . . . . "\u041A\u0430\u0434\u0435\u0301\u043D\u0446\u0438\u044F (\u0438\u0442\u0430\u043B. cadenza, \u043E\u0442 \u043B\u0430\u0442. cadere \u2014 \u043F\u0430\u0434\u0430\u0442\u044C, \u0442\u0430\u043A\u0436\u0435 \u043A\u0430\u0434\u0430\u043D\u0441 \u0444\u0440. cadence) \u0432 \u0442\u043E\u043D\u0430\u043B\u044C\u043D\u043E\u0439 \u043C\u0443\u0437\u044B\u043A\u0435 \u2014 \u0442\u0438\u043F\u043E\u0432\u043E\u0439 \u0433\u0430\u0440\u043C\u043E\u043D\u0438\u0447\u0435\u0441\u043A\u0438\u0439 \u043E\u0431\u043E\u0440\u043E\u0442, \u0437\u0430\u0432\u0435\u0440\u0448\u0430\u044E\u0449\u0438\u0439 \u043C\u0443\u0437\u044B\u043A\u0430\u043B\u044C\u043D\u043E\u0435 \u043F\u043E\u0441\u0442\u0440\u043E\u0435\u043D\u0438\u0435 \u043B\u044E\u0431\u043E\u0433\u043E \u0443\u0440\u043E\u0432\u043D\u044F (\u0444\u0440\u0430\u0437\u0443, \u043F\u0435\u0440\u0438\u043E\u0434, \u0440\u0430\u0437\u0434\u0435\u043B \u0444\u043E\u0440\u043C\u044B, \u0432\u0441\u044E \u043A\u043E\u043C\u043F\u043E\u0437\u0438\u0446\u0438\u044E). \u0422\u0438\u043F\u043E\u0432\u043E\u0439 \u0437\u0430\u0432\u0435\u0440\u0448\u0430\u044E\u0449\u0438\u0439 \u0433\u0430\u0440\u043C\u043E\u043D\u0438\u0447\u0435\u0441\u043A\u0438\u0439 \u0438/\u0438\u043B\u0438 \u043C\u0435\u043B\u043E\u0434\u0438\u0447\u0435\u0441\u043A\u0438\u0439 \u043E\u0431\u043E\u0440\u043E\u0442 \u0432 \u0441\u0442\u0430\u0440\u0438\u043D\u043D\u043E\u0439 \u043C\u043E\u0434\u0430\u043B\u044C\u043D\u043E\u0439 \u043C\u0443\u0437\u044B\u043A\u0435 (XI\u2014XVI \u0432\u0435\u043A\u043E\u0432) \u043D\u0430\u0437\u044B\u0432\u0430\u0435\u0442\u0441\u044F \u0442\u0430\u043A\u0436\u0435 \u043A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0438\u0435\u0439 \u043B\u0438\u0431\u043E \u043A\u043B\u0430\u0443\u0437\u0443\u043B\u043E\u0439."@ru . . . "Escribano - Lamentation, upper leading-tone cadence.mid"@en . "Kadence (z latinsk\u00E9ho cadentia / cadere = padat) v hudebn\u00ED harmonii p\u0159edstavuje druh , tedy ur\u010Ditou posloupnost akord\u016F z\u00E1kladn\u00ED t\u00F3niny, kterou se zakon\u010Duje hudebn\u00ED my\u0161lenka nebo cel\u00E1 skladba. Dal\u0161\u00ED v\u00FDznam v\u00FDrazu kadence (italsky cadenza) ozna\u010Duje melodick\u00FD, intona\u010Dn\u00ED nebo rytmick\u00FD \u00FAsek skladby, pou\u017E\u00EDv\u00E1 se i pro ozna\u010Den\u00ED kr\u00E1tk\u00FDch virtu\u00F3zn\u00EDch \u010D\u00E1st\u00ED v koncertech nebo \u00E1ri\u00EDch. Jeho d\u00E9lka se m\u016F\u017Ee pohyovat v rozmez\u00ED jednoho a\u017E n\u011Bkolika des\u00EDtek takt\u016F."@cs . . . . . . "Kadens"@sv . . . "1123774266"^^ . "En m\u00FAsica, la cadencia es una serie de acordes o f\u00F3rmula de melod\u00EDa que suele coincidir con el fin de una secci\u00F3n en una obra. Una cadencia es una funci\u00F3n arm\u00F3nica y formal caracterizada por una progresi\u00F3n (o encadenamiento) de acordes que suele desembocar en el acorde de t\u00F3nica o acorde base."@es . . . . . . . . . . . . . "In Western musical theory, a cadence (Latin cadentia, \"a falling\") is the end of a phrase in which the melody or harmony creates a sense of full or partial resolution, especially in music of the 16th century onwards. A harmonic cadence is a progression of two or more chords that concludes a phrase, section, or piece of music. A rhythmic cadence is a characteristic rhythmic pattern that indicates the end of a phrase. A cadence can be labeled \"weak\" or \"strong\" depending on the impression of finality it gives. While cadences are usually classified by specific chord or melodic progressions, the use of such progressions does not necessarily constitute a cadence\u2014there must be a sense of closure, as at the end of a phrase. Harmonic rhythm plays an important part in determining where a cadence oc"@en . "En m\u00FAsica, distintes situacions reben el mot de cad\u00E8ncia. Una cad\u00E8ncia, harm\u00F2nicament, \u00E9s un punt de rep\u00F2s que o b\u00E9 conclou una frase musical (cad\u00E8ncia conclusiva), o b\u00E9 t\u00E9 un punt de tensi\u00F3 que li dona un car\u00E0cter suspensiu (cad\u00E8ncia suspensiva). Tamb\u00E9 s'anomena cad\u00E8ncia (de l'itali\u00E0, cadenza) el passatge interpretat pels solistes durant la interpretaci\u00F3 d'un concert, la qual pot ser improvisada o no."@ca . . . . . "350"^^ . . . . . . . . . "\u7D42\u6B62\uFF08\u3057\u3085\u3046\u3057\uFF09\u3068\u306F\u3001\u97F3\u697D\u7528\u8A9E\u3067\u3001\u97F3\u697D\u306E\u6BB5\u843D\u306E\u7D42\u308F\u308A\u306E\u3053\u3068\u3067\u3042\u308B\u3002\u697D\u7BC0\u3068\u547C\u3070\u308C\u308B\u3001\u304A\u304A\u3080\u306D4\u5C0F\u7BC0\u304B\u30898\u5C0F\u7BC0\u306E\u9577\u3055\u306E\u307E\u3068\u307E\u308A\u306E\u7D42\u308F\u308A\u306B\u306F\u3001\u3053\u306E\u7D42\u6B62\u304C\u7F6E\u304B\u308C\u308B\u3002\u7D42\u6B62\u3068\u306F\u3044\u3046\u3082\u306E\u306E\u3001\u305D\u306E\u7D42\u6B62\u611F\u306E\u5927\u304D\u3055\u306F\u3055\u307E\u3056\u307E\u3067\u3042\u308A\u3001\u66F2\u306E\u7D42\u308F\u308B\u611F\u3058\u306F\u3057\u306A\u3044\u304C\u3001\u5C11\u3057\u533A\u5207\u308A\u3092\u611F\u3058\u308B\u3001\u3068\u3044\u3046\u3082\u306E\u3082\u542B\u307E\u308C\u308B\u3002\u306A\u304A\u3001\u4E00\u822C\u306B\u7D42\u6B62\u5F62\u306E\u8A9E\u306F\u3001\u65E5\u672C\u8A9E\u3067\u306F\u5225\u306E\u6982\u5FF5\u3067\u3042\u308B\u3002 \u4EE5\u4E0B\u3001\u79FB\u52D5\u30C9\u3092\u7528\u3044\u3066\u8AAC\u660E\u3059\u308B"@ja . . . . . "Kadencja (harmonia)"@pl . . . . "Kadence (z latinsk\u00E9ho cadentia / cadere = padat) v hudebn\u00ED harmonii p\u0159edstavuje druh , tedy ur\u010Ditou posloupnost akord\u016F z\u00E1kladn\u00ED t\u00F3niny, kterou se zakon\u010Duje hudebn\u00ED my\u0161lenka nebo cel\u00E1 skladba. Dal\u0161\u00ED v\u00FDznam v\u00FDrazu kadence (italsky cadenza) ozna\u010Duje melodick\u00FD, intona\u010Dn\u00ED nebo rytmick\u00FD \u00FAsek skladby, pou\u017E\u00EDv\u00E1 se i pro ozna\u010Den\u00ED kr\u00E1tk\u00FDch virtu\u00F3zn\u00EDch \u010D\u00E1st\u00ED v koncertech nebo \u00E1ri\u00EDch. Jeho d\u00E9lka se m\u016F\u017Ee pohyovat v rozmez\u00ED jednoho a\u017E n\u011Bkolika des\u00EDtek takt\u016F."@cs . . . "\u041A\u0430\u0434\u0435\u0301\u043D\u0446\u0438\u044F (\u0438\u0442\u0430\u043B. cadenza, \u043E\u0442 \u043B\u0430\u0442. cadere \u2014 \u043F\u0430\u0434\u0430\u0442\u044C, \u0442\u0430\u043A\u0436\u0435 \u043A\u0430\u0434\u0430\u043D\u0441 \u0444\u0440. cadence) \u0432 \u0442\u043E\u043D\u0430\u043B\u044C\u043D\u043E\u0439 \u043C\u0443\u0437\u044B\u043A\u0435 \u2014 \u0442\u0438\u043F\u043E\u0432\u043E\u0439 \u0433\u0430\u0440\u043C\u043E\u043D\u0438\u0447\u0435\u0441\u043A\u0438\u0439 \u043E\u0431\u043E\u0440\u043E\u0442, \u0437\u0430\u0432\u0435\u0440\u0448\u0430\u044E\u0449\u0438\u0439 \u043C\u0443\u0437\u044B\u043A\u0430\u043B\u044C\u043D\u043E\u0435 \u043F\u043E\u0441\u0442\u0440\u043E\u0435\u043D\u0438\u0435 \u043B\u044E\u0431\u043E\u0433\u043E \u0443\u0440\u043E\u0432\u043D\u044F (\u0444\u0440\u0430\u0437\u0443, \u043F\u0435\u0440\u0438\u043E\u0434, \u0440\u0430\u0437\u0434\u0435\u043B \u0444\u043E\u0440\u043C\u044B, \u0432\u0441\u044E \u043A\u043E\u043C\u043F\u043E\u0437\u0438\u0446\u0438\u044E). \u0422\u0438\u043F\u043E\u0432\u043E\u0439 \u0437\u0430\u0432\u0435\u0440\u0448\u0430\u044E\u0449\u0438\u0439 \u0433\u0430\u0440\u043C\u043E\u043D\u0438\u0447\u0435\u0441\u043A\u0438\u0439 \u0438/\u0438\u043B\u0438 \u043C\u0435\u043B\u043E\u0434\u0438\u0447\u0435\u0441\u043A\u0438\u0439 \u043E\u0431\u043E\u0440\u043E\u0442 \u0432 \u0441\u0442\u0430\u0440\u0438\u043D\u043D\u043E\u0439 \u043C\u043E\u0434\u0430\u043B\u044C\u043D\u043E\u0439 \u043C\u0443\u0437\u044B\u043A\u0435 (XI\u2014XVI \u0432\u0435\u043A\u043E\u0432) \u043D\u0430\u0437\u044B\u0432\u0430\u0435\u0442\u0441\u044F \u0442\u0430\u043A\u0436\u0435 \u043A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0438\u0435\u0439 \u043B\u0438\u0431\u043E \u043A\u043B\u0430\u0443\u0437\u0443\u043B\u043E\u0439."@ru . . "Una cadenza, nella teoria musicale, \u00E8 una formula armonico-melodica che conclude un discorso musicale, sia questo una frase o una composizione. Consiste solitamente nella successione di due o pi\u00F9 accordi. Nel linguaggio musicale le cadenze hanno un ruolo per certi versi paragonabile a quello della punteggiatura nell'espressione verbale."@it . . . . . . . "Diatonic trill"@en . . . . "En m\u00FAsica, la cadencia es una serie de acordes o f\u00F3rmula de melod\u00EDa que suele coincidir con el fin de una secci\u00F3n en una obra. Una cadencia es una funci\u00F3n arm\u00F3nica y formal caracterizada por una progresi\u00F3n (o encadenamiento) de acordes que suele desembocar en el acorde de t\u00F3nica o acorde base."@es . . . . . . . "Cad\u00EAncia"@pt . . "Onder cadens (toonval, vroeger cadans geheten, uit het Latijn: cadere = vallen) wordt in de muziektheorie verstaan: een opeenvolging van tonen of akkoorden, die de toonsoort definieert en daarmee een voorlopig of definitief rustpunt in de muziek betekent. In geval van tonen spreekt men van een melodische cadens, bij akkoorden van een harmonische cadens. Om een toonsoort hoorbaar te maken, wordt gebruikgemaakt van drie belangrijke tonen: \n* tonica (T, grondtoon, I), \n* dominant (D, kwint, V) en \n* subdominant (S, kwart, IV) Men verdeelt cadensen in"@nl . "Kadenco (muziko)"@eo . . . . . . . . . . "Cad\u00E8ncia"@ca . . . . . . . "D\u00FAnadh (ceol)"@ga . . "4"^^ . "\u7D42\u6B62\uFF08Cadence\uFF09\u662F\u6307\u4EE5\u65CB\u5F8B\u6216\u548C\u8072\u4E0A\u7684\u914D\u7F6E\u4F5C\u70BA\u6A02\u66F2\u7684\u89E3\u6C7A\u6216\u6B47\u6B62\u3002\u5728\u8ABF\u6027\u97F3\u6A02\u4E2D\u7D42\u6B62\u662F\u7528\u4F86\u5F37\u8ABF\u6A02\u53E5\u7684\u4E3B\u97F3\uFF08\"Tonic\"\uFF09\u7684\u4E3B\u8981\u65B9\u6CD5\u3002 \u548C\u8072\u7D42\u6B62\uFF08Harmonic cadence\uFF09\u6307\u4EE5\u6700\u5C11\u5169\u500B\u548C\u5F26\u7684\u9032\u884C\u4F5C\u51FA\u7D42\u6B62\u3002\u8282\u594F\u7D42\u6B62\uFF08Rhythmic cadence\uFF09\u6307\u4EE5\u4E00\u500B\u8282\u594F\u7684\u6A21\u5F0F\u6A19\u793A\u6A02\u66F2\u7684\u7D42\u6B62\u3002 \u7D42\u6B62\u4E5F\u6709\u5F37\u5F31\u4E4B\u5206\uFF0C\u5F31\u7D42\u6B62\u6A19\u8A18\u6A02\u66F2\u7684\u505C\u9813\uFF0C\u5F37\u7D42\u6B62\u6A19\u8A18\u6A02\u53E5\u7684\u6B47\u6B62\uFF0C\u800C\u7D42\u6B62\u7684\u5F37\u5F31\u53D6\u6C7A\u65BC\u5176\"\u5B8C\u7D50\"\u7684\u611F\u89BA\uFF0C\u6B64\u5916\u5177\u6709\u7D42\u6B62\u7684\u548C\u5F26\u9032\u884C\u4F46\u6C92\u6709\"\u5B8C\u7D50\"\u7684\u611F\u89BA\u4E5F\u4E0D\u80FD\u7B97\u662F\u7D42\u6B62\u3002"@zh . . . . . . "\u7D42\u6B62\uFF08\u3057\u3085\u3046\u3057\uFF09\u3068\u306F\u3001\u97F3\u697D\u7528\u8A9E\u3067\u3001\u97F3\u697D\u306E\u6BB5\u843D\u306E\u7D42\u308F\u308A\u306E\u3053\u3068\u3067\u3042\u308B\u3002\u697D\u7BC0\u3068\u547C\u3070\u308C\u308B\u3001\u304A\u304A\u3080\u306D4\u5C0F\u7BC0\u304B\u30898\u5C0F\u7BC0\u306E\u9577\u3055\u306E\u307E\u3068\u307E\u308A\u306E\u7D42\u308F\u308A\u306B\u306F\u3001\u3053\u306E\u7D42\u6B62\u304C\u7F6E\u304B\u308C\u308B\u3002\u7D42\u6B62\u3068\u306F\u3044\u3046\u3082\u306E\u306E\u3001\u305D\u306E\u7D42\u6B62\u611F\u306E\u5927\u304D\u3055\u306F\u3055\u307E\u3056\u307E\u3067\u3042\u308A\u3001\u66F2\u306E\u7D42\u308F\u308B\u611F\u3058\u306F\u3057\u306A\u3044\u304C\u3001\u5C11\u3057\u533A\u5207\u308A\u3092\u611F\u3058\u308B\u3001\u3068\u3044\u3046\u3082\u306E\u3082\u542B\u307E\u308C\u308B\u3002\u306A\u304A\u3001\u4E00\u822C\u306B\u7D42\u6B62\u5F62\u306E\u8A9E\u306F\u3001\u65E5\u672C\u8A9E\u3067\u306F\u5225\u306E\u6982\u5FF5\u3067\u3042\u308B\u3002 \u4EE5\u4E0B\u3001\u79FB\u52D5\u30C9\u3092\u7528\u3044\u3066\u8AAC\u660E\u3059\u308B"@ja . "Cadenza"@it . . . . "300"^^ . . . . . . . "\u0627\u0644\u0642\u0641\u0644\u0629 \u0647\u064A \u062A\u062A\u0627\u0628\u0639 \u062A\u0622\u0644\u0641\u064A\u0646 (\u0643\u0648\u0631\u062F\u064A\u0646) \u0628\u0634\u0643\u0644 \u0623\u0648 \u0646\u0633\u0642 \u0645\u0639\u064A\u0646\u060C \u0648\u062A\u0623\u062A\u064A \u0639\u0627\u062F\u0629 \u0641\u064A \u0646\u0647\u0627\u064A\u0629 \u0627\u0644\u0639\u0628\u0627\u0631\u0629 \u0623\u0648 \u0627\u0644\u062C\u0645\u0644\u0629\u060C \u0648 \u0647\u0646\u0627\u0643 \u062D\u0627\u0644\u0627\u062A \u062A\u0623\u062A\u064A \u0641\u064A\u0647\u0627 \u0627\u0644\u0642\u0641\u0644\u0627\u062A \u0641\u064A \u0648\u0633\u0637 \u0627\u0644\u0639\u0628\u0627\u0631\u0629 \u0623\u0648 \u0627\u0644\u062C\u0645\u0644\u0629."@ar . . "Cad\u00EAncia ou (Suspens\u00E3o Ornamentada) \u00E9 uma sucess\u00E3o de notas musicais e ornamentos que formam desenhos mel\u00F3dicos, logo a seguir a uma suspens\u00E3o, essas notas e ornamentos perdem o valor rigoroso determinado, a melodia \u00E9 executada \u00E0 vontade de forma mais livre, o executante apenas se preocupa em atribuir \u00E0s notas musicais um valor temporal aproximado em rela\u00E7\u00E3o umas \u00E0s outras, por ex.: atribuir a uma colcheia metade do valor temporal que atribui \u00E0 sem\u00EDnima e assim sucessivamente. Com a introdu\u00E7\u00E3o da cad\u00EAncia na m\u00FAsica (ao eliminar a linha de divis\u00E3o dos compassos) o compositor d\u00E1 um sinal ao int\u00E9rprete (Cantor, Pianista, Maestro, etc.) para executar a melodia duma forma mais sentida menos mec\u00E2nica assim a marca\u00E7\u00E3o do compasso \u00E9 interrompida e d\u00E1 lugar a uma interpreta\u00E7\u00E3o com mais sentimento, "@pt . . . . . . . . . . . . "In Western musical theory, a cadence (Latin cadentia, \"a falling\") is the end of a phrase in which the melody or harmony creates a sense of full or partial resolution, especially in music of the 16th century onwards. A harmonic cadence is a progression of two or more chords that concludes a phrase, section, or piece of music. A rhythmic cadence is a characteristic rhythmic pattern that indicates the end of a phrase. A cadence can be labeled \"weak\" or \"strong\" depending on the impression of finality it gives. While cadences are usually classified by specific chord or melodic progressions, the use of such progressions does not necessarily constitute a cadence\u2014there must be a sense of closure, as at the end of a phrase. Harmonic rhythm plays an important part in determining where a cadence occurs. Cadences are strong indicators of the tonic or central pitch of a passage or piece. The musicologist Edward Lowinsky proposed that the cadence was the \"cradle of tonality\"."@en . . . . . . . "\u0627\u0644\u0642\u0641\u0644\u0629 \u0647\u064A \u062A\u062A\u0627\u0628\u0639 \u062A\u0622\u0644\u0641\u064A\u0646 (\u0643\u0648\u0631\u062F\u064A\u0646) \u0628\u0634\u0643\u0644 \u0623\u0648 \u0646\u0633\u0642 \u0645\u0639\u064A\u0646\u060C \u0648\u062A\u0623\u062A\u064A \u0639\u0627\u062F\u0629 \u0641\u064A \u0646\u0647\u0627\u064A\u0629 \u0627\u0644\u0639\u0628\u0627\u0631\u0629 \u0623\u0648 \u0627\u0644\u062C\u0645\u0644\u0629\u060C \u0648 \u0647\u0646\u0627\u0643 \u062D\u0627\u0644\u0627\u062A \u062A\u0623\u062A\u064A \u0641\u064A\u0647\u0627 \u0627\u0644\u0642\u0641\u0644\u0627\u062A \u0641\u064A \u0648\u0633\u0637 \u0627\u0644\u0639\u0628\u0627\u0631\u0629 \u0623\u0648 \u0627\u0644\u062C\u0645\u0644\u0629."@ar . . . "Kadencja harmoniczna (od \u0142ac. cadere \u201Eopada\u0107\u201D) \u2013 po\u0142\u0105czenie akord\u00F3w maj\u0105ce charakter \"interpunkcji\" muzycznej. Kadencje mog\u0105 stanowi\u0107 wyraziste zako\u0144czenie odcinka utworu muzycznego, jego cz\u0119\u015Bci lub ca\u0142o\u015Bci. Jednak mog\u0105 r\u00F3wnie\u017C przyjmowa\u0107 form\u0119 zatrzymania narracji, znaku zapytania, przecinka lub zaskakuj\u0105cej zmiany. Zale\u017Cnie od zawarto\u015Bci harmonicznej wyr\u00F3\u017Cniamy r\u00F3\u017Cne rodzaje kadencji: Kadencje og\u00F3\u0142em mo\u017Cna jeszcze klasyfikowa\u0107 pod\u0142ug rozmiaru: \n* kadencja wielka: trzy b\u0105d\u017A wi\u0119cej akord\u00F3w \n* kadencja ma\u0142a: dwa akordy."@pl . . . . "\u041A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0456\u044F (\u0456\u0442\u0430\u043B. cadenza, \u0432\u0456\u0434 \u043B\u0430\u0442. cado \u2014 \u00AB\u043F\u0430\u0434\u0430\u044E, \u0437\u0430\u043A\u0456\u043D\u0447\u0443\u044E\u0441\u044F\u00BB) \u2014 \u043C\u0443\u0437\u0438\u0447\u043D\u0438\u0439 \u0442\u0435\u0440\u043C\u0456\u043D, \u0449\u043E \u043C\u043E\u0436\u0435 \u0432\u0436\u0438\u0432\u0430\u0442\u0438\u0441\u044F \u0432 \u043A\u0456\u043B\u044C\u043A\u043E\u0445 \u0437\u043D\u0430\u0447\u0435\u043D\u043D\u044F\u0445, \n* 1) \u0433\u0430\u0440\u043C\u043E\u043D\u0456\u0447\u043D\u0438\u0439 \u0430\u0431\u043E \u043C\u0435\u043B\u043E\u0434\u0438\u0447\u043D\u0438\u0439 \u0437\u0432\u043E\u0440\u043E\u0442, \u0449\u043E \u0437\u0430\u0432\u0435\u0440\u0448\u0443\u0454 \u043C\u0443\u0437\u0438\u0447\u043D\u0443 \u043F\u043E\u0431\u0443\u0434\u043E\u0432\u0443 \u0456 \u0449\u043E \u0434\u043E\u0434\u0430\u0454 \u0439\u043E\u043C\u0443 \u0437\u0430\u043A\u0456\u043D\u0447\u0435\u043D\u0456\u0441\u0442\u044C, \u0446\u0456\u043B\u0456\u0441\u043D\u0456\u0441\u0442\u044C. \u0412 \u0443\u043A\u0440\u0430\u0457\u043D\u0441\u044C\u043A\u0456\u0439 \u043C\u043E\u0432\u0456 \u0447\u0430\u0441\u0442\u0456\u0448\u0435 \u0432\u0436\u0438\u0432\u0430\u0454\u0442\u044C\u0441\u044F \u0442\u0435\u0440\u043C\u0456\u043D \u00AB\u043A\u0430\u0434\u0430\u043D\u0441\u00BB (\u043F\u043E\u0445\u043E\u0434\u0438\u0442\u044C \u0432\u0456\u0434 \u0444\u0440\u0430\u043D\u0446\u0443\u0437\u044C\u043A\u043E\u0457 \u0444\u043E\u0440\u043C\u0438 \u0444\u0440. cadence). \n* 2) \u0432\u0456\u043B\u044C\u043D\u0430, \u0432\u0456\u0440\u0442\u0443\u043E\u0437\u043D\u0430, \u0431\u0430\u0433\u0430\u0442\u043E \u043E\u0440\u043D\u0430\u043C\u0435\u043D\u0442\u043E\u0432\u0430\u043D\u0430 \u0432\u0441\u0442\u0430\u0432\u043A\u0430 \u0432 \u043C\u0443\u0437\u0438\u0447\u043D\u0438\u0439 \u0442\u0432\u0456\u0440, \u043F\u0435\u0440\u0435\u0432\u0430\u0436\u043D\u043E \u0432 \u0456\u0442\u0430\u043B\u0456\u0439\u0441\u044C\u043A\u0456\u0439 \u043E\u043F\u0435\u0440\u0456 XVII \u2014 XVIII \u0441\u0442. \u0456 \u0432 \u043C\u0443\u0437\u0438\u0446\u0456 XIX \u0441\u0442. \u0434\u043B\u044F \u0432\u0438\u043A\u043E\u043D\u0430\u0432\u0446\u0456\u0432 \u0441\u043E\u043B\u043E \u0456\u043D\u0441\u0442\u0440\u0443\u043C\u0435\u043D\u0442\u0456\u0432; \n* 3) \u0431\u0456\u043B\u044C\u0448 \u0440\u043E\u0437\u0433\u043E\u0440\u043D\u0435\u043D\u0430, \u0430\u043B\u0435 \u0442\u0435\u0436 \u0432\u0441\u0442\u0430\u0432\u043D\u0430 \u0456 \u0432\u0438\u0442\u0440\u0438\u043C\u0430\u043D\u0430 \u0432 \u0434\u0443\u0441\u0456 \u0456\u043C\u043F\u0440\u043E\u0432\u0456\u0437\u0430\u0446\u0456\u0457 \u0444\u043E\u0440\u043C\u0430. \u041A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0456\u044F \u043F\u043E\u043C\u0456\u0449\u0430\u0454\u0442\u044C\u0441\u044F \u0432 \u043A\u0456\u043D\u0446\u0456 \u044F\u043A\u043E\u0457-\u043D\u0435\u0431\u0443\u0434\u044C \u0447\u0430\u0441\u0442\u0438\u043D\u0438 \u043A\u043E\u043D\u0446\u0435\u0440\u0442\u0443 \u0434\u043B\u044F \u0441\u043E\u043B\u044E\u044E\u0447\u043E\u0433\u043E \u0456\u043D\u0441\u0442\u0440\u0443\u043C\u0435\u043D\u0442\u0443 \u0437 \u043E\u0440\u043A\u0435\u0441\u0442\u0440\u043E\u043C \u0456 \u0432\u0438\u043A\u043E\u043D\u0443\u0454\u0442\u044C\u0441\u044F \u0441\u043E\u043B\u0456\u0441\u0442\u043E\u043C \u0431\u0435\u0437 \u043E\u0440\u043A\u0435\u0441\u0442\u0440\u043E\u0432\u043E\u0433\u043E \u0441\u0443\u043F\u0440\u043E\u0432\u043E\u0434\u0443, \u0434\u0430\u044E\u0447\u0438 \u0432\u0438\u043A\u043E\u043D\u0430\u0432\u0446\u0435\u0432\u0456 \u043C\u043E\u0436\u043B\u0438\u0432\u0456\u0441\u0442\u044C \u0432\u0438\u044F\u0432\u0438\u0442\u0438 \u0442\u0435\u0445\u043D\u0456\u0447\u043D\u0443 \u043C\u0430\u0439\u0441\u0442\u0435\u0440\u043D\u0456\u0441\u0442\u044C.\u0412 \u0431\u0430\u0440\u043E\u043A\u043E\u0432\u0456\u0439 \u0442\u0430 \u043A\u043B\u0430\u0441\u0438\u0447\u043D\u0456\u0439 \u043C\u0443\u0437\u0438\u0446\u0456 \u043A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0456\u0457 \u0441\u0442\u0432\u043E\u0440\u044E\u0432\u0430\u043B\u0438\u0441\u044C \u0441\u0430\u043C\u0438\u043C\u0438 \u0432\u0438\u043A\u043E\u043D\u0430\u0432\u0446\u044F\u043C\u0438. \u041A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0456\u044F \u0432 \u043E\u043F\u0435\u0440\u0456 \u0434\u043E\u0437\u0432\u043E\u043B\u044F\u043B\u0430 \u043F\u0440\u043E\u0434\u0435\u043C\u043E\u043D\u0441\u0442\u0440\u0443\u0432\u0430\u0442\u0438 \u043D\u0435 \u0442\u0456\u043B\u044C\u043A\u0438 \u0432\u043E\u043A\u0430\u043B\u044C\u043D\u0443 \u0442\u0435\u0445\u043D\u0456\u043A\u0443, \u0430\u043B\u0435 \u0456 \u0442\u0432\u043E\u0440\u0447\u0438\u0439 \u0434\u0430\u0440, \u043E\u0441\u043A\u0456\u043B\u044C\u043A\u0438 \u0437\u0430 \u0442\u0440\u0430\u0434\u0438\u0446\u0456\u0454\u044E \u0441\u043F\u0456\u0432\u0430\u043A \u043F\u043E\u0432\u0438\u043D\u0435\u043D \u0431\u0443\u0432 \u0456\u043C\u043F\u0440\u043E\u0432\u0456\u0437\u0443\u0432\u0430\u0442\u0438 \u043F\u0440\u0438 \u043A\u043E\u0436\u043D\u043E\u043C\u0443 \u0432\u0438\u043A\u043E\u043D\u0430\u043D\u043D\u0456. \u041A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0456\u0457 \u0432 \u0456\u043D\u0441\u0442\u0440\u0443\u043C\u0435\u043D\u0442\u0430\u043B\u044C\u043D\u043E\u043C\u0443 \u043A\u043E\u043D\u0446\u0435\u0440\u0442\u0456 \u0431\u0443\u0434\u0443\u0432\u0430\u043B\u0438\u0441\u044F \u0432 \u0440\u0430\u043F\u0441\u043E\u0434\u0438\u0447\u043D\u043E\u043C\u0443 \u0441\u0442\u0438\u043B\u0456 \u0456 \u0432\u0438\u043A\u043E\u0440\u0438\u0441\u0442\u043E\u0432\u0443\u0432\u0430\u043B\u0438 \u0442\u0435\u043C\u0430\u0442\u0438\u0447\u043D\u0438\u0439 \u043C\u0430\u0442\u0435\u0440\u0456\u0430\u043B \u0442\u0432\u043E\u0440\u0443; \u0432 \u043D\u0438\u0445 \u0447\u0430\u0441\u0442\u043E \u0437\u0430\u0441\u0442\u043E\u0441\u043E\u0432\u0443\u0432\u0430\u043B\u0438\u0441\u044F \u0442\u0440\u0435\u043B\u0456, \u0430\u0440\u043F\u0435\u0434\u0436\u0456\u043E, \u0433\u0430\u043C\u043E\u043F\u043E\u0434\u0456\u0431\u043D\u0456 \u043F\u0430\u0441\u0430\u0436\u0456. \u0422\u0430\u043A\u0456 \u043A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0456\u0457 \u0442\u0435\u0436 \u0456\u043C\u043F\u0440\u043E\u0432\u0456\u0437\u0443\u0432\u0430\u043B\u0438\u0441\u044F \u0430\u0436 \u0434\u043E \u043F\u043E\u0447\u0430\u0442\u043A\u0443 XIX \u0441\u0442\u043E\u043B\u0456\u0442\u0442\u044F; \u043F\u0440\u043E\u0442\u0435 \u0432\u0436\u0435 \u0411\u0435\u0442\u0445\u043E\u0432\u0435\u043D \u0443 \u0441\u0432\u043E\u0454\u043C\u0443 \u041F'\u044F\u0442\u043E\u043C\u0443 \u0444\u043E\u0440\u0442\u0435\u043F\u0456\u0430\u043D\u043D\u043E\u043C\u0443 \u043A\u043E\u043D\u0446\u0435\u0440\u0442\u0456 \u0434\u0430\u0432 \u0437\u0440\u0430\u0437\u043E\u043A \u043A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0456\u0457, \u044F\u043A\u0430 \u043F\u043E\u0432\u0438\u043D\u043D\u0430 \u0431\u0443\u043B\u0430 \u0432\u0438\u043A\u043E\u043D\u0443\u0432\u0430\u0442\u0438\u0441\u044F \u043F\u043E \u0430\u0432\u0442\u043E\u0440\u0441\u044C\u043A\u043E\u043C\u0443 \u0442\u0435\u043A\u0441\u0442\u0443 \u0456 \u0442\u043E\u0447\u043D\u043E \u0432\u0456\u0434\u043F\u043E\u0432\u0456\u0434\u0430\u0442\u0438 \u0441\u0442\u0438\u043B\u044E \u0442\u0432\u043E\u0440\u0443. \u0412 \u0440\u043E\u043C\u0430\u043D\u0442\u0438\u0447\u043D\u0456\u0439 \u0442\u0430 \u0441\u0443\u0447\u0430\u0441\u043D\u0456\u0439 \u0430\u043A\u0430\u0434\u0435\u043C\u0456\u0447\u043D\u0456\u0439 \u043C\u0443\u0437\u0438\u0446\u0456 \u043A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0456\u0457 \u043C\u0430\u0439\u0436\u0435 \u0437\u0430\u0432\u0436\u0434\u0438 \u043F\u0438\u0448\u0443\u0442\u044C\u0441\u044F \u0441\u0430\u043C\u0438\u043C\u0438 \u043A\u043E\u043C\u043F\u043E\u0437\u0438\u0442\u043E\u0440\u0430\u043C\u0438."@uk . . . . . . . . . . . . "Cadens (muziektheorie)"@nl . "Upper-leading tone trill"@en . . . "Cadence harmonique"@fr . . "Cad\u00EAncia ou (Suspens\u00E3o Ornamentada) \u00E9 uma sucess\u00E3o de notas musicais e ornamentos que formam desenhos mel\u00F3dicos, logo a seguir a uma suspens\u00E3o, essas notas e ornamentos perdem o valor rigoroso determinado, a melodia \u00E9 executada \u00E0 vontade de forma mais livre, o executante apenas se preocupa em atribuir \u00E0s notas musicais um valor temporal aproximado em rela\u00E7\u00E3o umas \u00E0s outras, por ex.: atribuir a uma colcheia metade do valor temporal que atribui \u00E0 sem\u00EDnima e assim sucessivamente. Com a introdu\u00E7\u00E3o da cad\u00EAncia na m\u00FAsica (ao eliminar a linha de divis\u00E3o dos compassos) o compositor d\u00E1 um sinal ao int\u00E9rprete (Cantor, Pianista, Maestro, etc.) para executar a melodia duma forma mais sentida menos mec\u00E2nica assim a marca\u00E7\u00E3o do compasso \u00E9 interrompida e d\u00E1 lugar a uma interpreta\u00E7\u00E3o com mais sentimento, alegria, tristeza, \u00EAxtase, etc. A cad\u00EAncia \u00E9 um recurso poderoso de express\u00E3o. Cad\u00EAncia Harm\u00F4nica ou Progress\u00E3o de Acordes ou simplesmente Cad\u00EAncia (do latim cadere, cair ou decis\u00E3o) na teoria musical s\u00E3o sequ\u00EAncias padr\u00F5es de acordes de acordo com as suas fun\u00E7\u00F5es harm\u00F4nicas que produzem efeitos harm\u00F4nicos peculiares (Harmonia Funcional), isto \u00E9, s\u00E3o sequ\u00EAncias de fun\u00E7\u00F5es harm\u00F4nicas muito usadas nas m\u00FAsicas como pontua\u00E7\u00E3o musical e para finalizar uma frase ou se\u00E7\u00E3o de modo particular. V\u00E1rias m\u00FAsicas cont\u00E9m a mesma sequ\u00EAncia de acordes ou cad\u00EAncia, tocadas seguindo a tonalidade, o campo harm\u00F4nico e as fun\u00E7\u00F5es harm\u00F4nicas das notas e acordes. Servindo assim, para confirmando uma tonalidade. Considerado os dois \u00FAltimos acordes. Podendo ser de dois modos, pode sugerir ao ouvinte uma pausa ou uma conclus\u00E3o, isto \u00E9, se a pe\u00E7a continuar\u00E1 ou se foi finalizada. Uma analogia semelhante a pontua\u00E7\u00E3o, com algumas cad\u00EAncias mais fracas funcionando como v\u00EDrgulas, indicando uma pausa, enquanto que uma cad\u00EAncia mais forte ir\u00E1 atuar como o ponto final de uma frase ou senten\u00E7a musical. Existe tamb\u00E9m a Cad\u00EAncia R\u00EDtmica, determinada pela sequencia dos compassos, com a repeti\u00E7\u00E3o das pausas e acentos (Progress\u00E3o Mel\u00F3dica) que indicam o andamento e o ritmo de uma composi\u00E7\u00E3o musical. Cad\u00EAncia sentida instintivamente pelo corpo que reage com alguma a\u00E7\u00E3o."@pt . . . . . . . . "Una cadenza, nella teoria musicale, \u00E8 una formula armonico-melodica che conclude un discorso musicale, sia questo una frase o una composizione. Consiste solitamente nella successione di due o pi\u00F9 accordi. Nel linguaggio musicale le cadenze hanno un ruolo per certi versi paragonabile a quello della punteggiatura nell'espressione verbale. In alcune forme musicali, come l'aria d'opera o il concerto solistico, la cadenza conclusiva del brano era talora espansa in un lungo assolo di carattere virtuosistico, spesso improvvisato dall'esecutore: da ci\u00F2 l'uso del termine \"cadenza\", al di fuori dello stretto contesto della teoria musicale, anche per denotare un lungo inciso solistico che precede la conclusione di un brano."@it . . . . . . . . . . "Sa cheol, foirmle sh\u00E9iseach n\u00F3 arm\u00F3nach chun deireadh m\u00EDre n\u00F3 deireadh teasc\u00E1in n\u00EDos faide a chomharth\u00FA. L\u00E1nd\u00FAnadh, cumtha as corda\u00ED an toin cheannasaigh, a chuireann deireadh le p\u00EDosa de ghn\u00E1th. I gcantaireacht eaglasta agus ilfh\u00F3nacht luath i l\u00EDne an tean\u00F3ra, bh\u00EDodh claonadh ann an n\u00F3ta deireanach a bheith c\u00E9im amh\u00E1in n\u00EDos \u00EDsle n\u00E1 an n\u00F3ta roimhe."@ga . . . . . . . . "In der heutigen Musiktheorie bezeichnet Kadenz (italienisch cadenza, von lateinisch cadere \u201Afallen, enden\u2018) meist eine Akkordfolge, die den Abschluss eines Abschnitts oder eines ganzen St\u00FCckes artikuliert. Seit dem 18. Jahrhundert ist der Begriff allerdings mehrdeutig. Denn seitdem wird er in der Harmonielehre auch f\u00FCr bestimmte Akkordfolgen verwendet, die zum Grundbaustein von Harmonik erkl\u00E4rt werden und nicht notwendigerweise einen Abschluss darstellen. Gro\u00DFen Einfluss hatten hierbei die musiktheoretischen Schriften von Jean-Philippe Rameau. Im sp\u00E4teren 19. Jahrhundert hat au\u00DFerdem Hugo Riemann \u201EKadenz\u201C zum Prinzip von musikalischer Form insgesamt erkl\u00E4rt. Vor diesem Hintergrund haben sich Begriffe wie \u201Eerweiterte Kadenz\u201C und \u201E\u201C etabliert. In einem noch allgemeineren Sinne wird der Begriff heutzutage manchmal f\u00FCr bestimmte klischeehafte Harmoniefolgen verwendet, ohne dass diese dabei zum theoretischen Prinzip erhoben werden (z. B. Andalusische Kadenz)."@de . . . . "420"^^ . "En kadens (uttalat /ka\u02C8d\u025Bns/ \u00E4ven /ka\u02C8da\u014Bs/; italienska cadenza, franska cadence, ytterst av det latinska verbet cadere (cado) 'falla') i musiken betecknar en (ofta stereotyp) ackordf\u00F6ljd som avslutar en fras, ett avsnitt eller ett helt tonalt musikstycke. Motsvarande begrepp f\u00F6r en ensam melodi \u00E4r slutfall. En solokadens \u00E4r en (ofta, men inte alltid) improviserad utsmyckning av en solist \u00F6ver kadensens harmonik. Ackorden i en kadens kallas Ultima (sista ackordet), Penultima (n\u00E4st sista ackordet) och Antepenultima (n\u00E4st n\u00E4st sista ackordet)."@sv . . . . . . "\u041A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0438\u044F (\u0433\u0430\u0440\u043C\u043E\u043D\u0438\u0447\u0435\u0441\u043A\u0438\u0439 \u043E\u0431\u043E\u0440\u043E\u0442)"@ru . . . "Onder cadens (toonval, vroeger cadans geheten, uit het Latijn: cadere = vallen) wordt in de muziektheorie verstaan: een opeenvolging van tonen of akkoorden, die de toonsoort definieert en daarmee een voorlopig of definitief rustpunt in de muziek betekent. In geval van tonen spreekt men van een melodische cadens, bij akkoorden van een harmonische cadens. Om een toonsoort hoorbaar te maken, wordt gebruikgemaakt van drie belangrijke tonen: \n* tonica (T, grondtoon, I), \n* dominant (D, kwint, V) en \n* subdominant (S, kwart, IV) of hun harmonische functie in de drieklanken op deze tonen: tonica-drieklank (I), dominant-drieklank (V) en subdominant-drieklank (IV). De tonica is de grondtoon van de toonsoort, de dominant het spanningspunt, de subdominant het ontspanningspunt. Wanneer een subdominant door een bijbehorende dominant wordt gevolgd, is de tonica al in de voorstelling aanwezig, als oplossing 'op afstand'. In feite is het dus mogelijk, een toonsoort hoorbaar te maken, zonder de feitelijke grondtoon te spelen; een merkwaardig verschijnsel, dat in de zwevende tonaliteit wordt gebruikt. Men verdeelt cadensen in \n* volledige, waarin alle drie de functies voorkomen en \n* onvolledige, waarin er slechts twee voorkomen. De muziektheorie onderscheidt de volgende cadensen: \n* authentiek of volledig slot: T-S-D-T (I-IV-V-I), \n* plagaal: T-S-T (I-IV-I), \n* bedrieglijk slot: na de D (V) volgt niet T (I), maar een daarop lijkende toon of akkoord. Dit is vrijwel altijd de sext (VI), de mineur parallel van de tonica (I). \n* open einde, of halfslot: T-D (I-V). Een veelvoorkomende variant op de authentieke cadens is ook: \n* I - IV - I - V - I, waarin de overgang van IV naar V wordt onderbroken door de tweede omkering ( I ) van de eerste trap. I is een voorhoudingsakkoord voor V: De grondtoon van I is voorhouding voor de terts van V en de terts van I is voorhouding voor de kwint van V. I is dus eigenlijk een V met 2 voorhoudingen. Cadensen kunnen worden uitgebreid door bijvoorbeeld gebruik van tussendominanten. \n* Voorbeeld: I - (V \u2192) - IV - I - (V \u2192) V - I , wat in C-groot de volgende progressie oplevert: C - C - F - C - D - G - C Cadensen kunnen ook worden uitgebreid door gebruik te maken van akkoorden die niet in de originele toonaard staan, maar wel een logische progressie vormen. Hierbij zijn twee soorten \u2018geleende\u2019 akkoorden mogelijk, namelijk Moll-Dur en verlaagde akkoorden. Moll-Dur-akkoorden zijn mineurakkoorden die voorkomen in de mineurtoonaard van dezelfde tonica. Zo is in C-groot de Moll-Dur van F Fm en van Dm Dm. Moll-Dur wordt aangegeven door achter het trapsymbool de letters MD te zetten. Uiteraard is dit ook omkeerbaar voor mineur. Een majeurakkoord waar eigenlijk een mineur zou moeten komen wordt als Dur-Moll benoemd. \n* Voorbeeld: IV - IVMD - I, wat in C-groot de volgende progressie oplevert: F - Fm - C (plagaal). Verlaagde akkoorden zijn ook akkoorden, geleend uit een andere toonaard, maar hebben geen directe relatie met mineur of majeur. Een verlaagd akkoord wordt aangegeven met een voor het trapsymbool. \n* Voorbeeld: bVI - bVII - I, wat in C-groot de volgende progressie oplevert: A - B - C"@nl . "\u7D42\u6B62\u5F0F"@zh . "\u0642\u0641\u0644\u0629 (\u0645\u0648\u0633\u064A\u0642\u0649)"@ar . . . "In der heutigen Musiktheorie bezeichnet Kadenz (italienisch cadenza, von lateinisch cadere \u201Afallen, enden\u2018) meist eine Akkordfolge, die den Abschluss eines Abschnitts oder eines ganzen St\u00FCckes artikuliert. Seit dem 18. Jahrhundert ist der Begriff allerdings mehrdeutig. Denn seitdem wird er in der Harmonielehre auch f\u00FCr bestimmte Akkordfolgen verwendet, die zum Grundbaustein von Harmonik erkl\u00E4rt werden und nicht notwendigerweise einen Abschluss darstellen. Gro\u00DFen Einfluss hatten hierbei die musiktheoretischen Schriften von Jean-Philippe Rameau."@de . . "The final two chords represent a perfect authentic cadence; from Beethoven's Piano Sonata No. 8, mvmt. III, mm. 16\u201317."@en . "Kadenz (Harmonielehre)"@de . "345600.0"^^ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . "Escribano - Lamentation, upper leading-tone cadence diatonic.mid"@en . . "music"@en . . . . . "\u041A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0456\u044F (\u043C\u0443\u0437\u0438\u043A\u0430)"@uk . . . . "{\n \\new PianoStaff <<\n \\new Staff <<\n \\relative c'' {\n \\tempo \"Andante cantabile\"\n \\clef treble \\key f \\major \\time 3/4\n \\partial4. c8-.\n c8.[ \\grace { d32^] c8-. a\n g4\n }\n >>\n \\new Staff <<\n \\new Voice \\relative c {\n \\clef bass \\key f \\major \\time 3/4\n \\partial4. r8 r4\n 2 4\n \\stemUp bes'^\n }\n \\new Voice \\relative c {\n \\stemDown\n \\partial4. s8 s4\n s2.\n d4.\n }\n >>\n >> }"@en . . . . "Cadencia (m\u00FAsica)"@es . . . . . . "411309"^^ . . . . . . . . . "{\n \\override Score.SpacingSpanner.strict-note-spacing = ##t\n \\set Score.proportionalNotationDuration = #\n \\new PianoStaff <<\n \\new Staff <<\n \\relative c'' {\n \\clef treble \\key c \\minor \\time 4/4\n c4-. d-. -. \n }\n >>\n \\new Staff <<\n \\relative c' {\n \\clef bass \\key c \\minor \\time 4/4\n c4-. -. -. -. \n }\n >>\n >> }"@en . . . . . . . . . . . . "\u7D42\u6B62"@ja . . . . . . . . "En musique classique, une cadence est une formule m\u00E9lodique et harmonique qui ponctue une phrase musicale, une section ou un morceau entier. Ce terme peut aussi d\u00E9signer une partie improvis\u00E9e dans un op\u00E9ra ou un concerto. En harmonie tonale, une cadence est une progression harmonique destin\u00E9e \u00E0 marquer la fin d\u2019une pi\u00E8ce ou, plus g\u00E9n\u00E9ralement, d\u2019une phrase musicale, par son caract\u00E8re conclusif ou suspensif : \n* exemple d'encha\u00EEnement conclusif : accord de dominante vers un accord de tonique ; \n* exemple d'encha\u00EEnement suspensif : accord pr\u00E9paratoire vers un accord de dominante."@fr . . . . . . . . "Kadence (hudba)"@cs . . . . . . . . . "En m\u00FAsica, distintes situacions reben el mot de cad\u00E8ncia. Una cad\u00E8ncia, harm\u00F2nicament, \u00E9s un punt de rep\u00F2s que o b\u00E9 conclou una frase musical (cad\u00E8ncia conclusiva), o b\u00E9 t\u00E9 un punt de tensi\u00F3 que li dona un car\u00E0cter suspensiu (cad\u00E8ncia suspensiva). Tamb\u00E9 s'anomena cad\u00E8ncia (de l'itali\u00E0, cadenza) el passatge interpretat pels solistes durant la interpretaci\u00F3 d'un concert, la qual pot ser improvisada o no."@ca . . . "54023"^^ . . . . . . . . . . . . . "\u041A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0456\u044F (\u0456\u0442\u0430\u043B. cadenza, \u0432\u0456\u0434 \u043B\u0430\u0442. cado \u2014 \u00AB\u043F\u0430\u0434\u0430\u044E, \u0437\u0430\u043A\u0456\u043D\u0447\u0443\u044E\u0441\u044F\u00BB) \u2014 \u043C\u0443\u0437\u0438\u0447\u043D\u0438\u0439 \u0442\u0435\u0440\u043C\u0456\u043D, \u0449\u043E \u043C\u043E\u0436\u0435 \u0432\u0436\u0438\u0432\u0430\u0442\u0438\u0441\u044F \u0432 \u043A\u0456\u043B\u044C\u043A\u043E\u0445 \u0437\u043D\u0430\u0447\u0435\u043D\u043D\u044F\u0445, \n* 1) \u0433\u0430\u0440\u043C\u043E\u043D\u0456\u0447\u043D\u0438\u0439 \u0430\u0431\u043E \u043C\u0435\u043B\u043E\u0434\u0438\u0447\u043D\u0438\u0439 \u0437\u0432\u043E\u0440\u043E\u0442, \u0449\u043E \u0437\u0430\u0432\u0435\u0440\u0448\u0443\u0454 \u043C\u0443\u0437\u0438\u0447\u043D\u0443 \u043F\u043E\u0431\u0443\u0434\u043E\u0432\u0443 \u0456 \u0449\u043E \u0434\u043E\u0434\u0430\u0454 \u0439\u043E\u043C\u0443 \u0437\u0430\u043A\u0456\u043D\u0447\u0435\u043D\u0456\u0441\u0442\u044C, \u0446\u0456\u043B\u0456\u0441\u043D\u0456\u0441\u0442\u044C. \u0412 \u0443\u043A\u0440\u0430\u0457\u043D\u0441\u044C\u043A\u0456\u0439 \u043C\u043E\u0432\u0456 \u0447\u0430\u0441\u0442\u0456\u0448\u0435 \u0432\u0436\u0438\u0432\u0430\u0454\u0442\u044C\u0441\u044F \u0442\u0435\u0440\u043C\u0456\u043D \u00AB\u043A\u0430\u0434\u0430\u043D\u0441\u00BB (\u043F\u043E\u0445\u043E\u0434\u0438\u0442\u044C \u0432\u0456\u0434 \u0444\u0440\u0430\u043D\u0446\u0443\u0437\u044C\u043A\u043E\u0457 \u0444\u043E\u0440\u043C\u0438 \u0444\u0440. cadence). \n* 2) \u0432\u0456\u043B\u044C\u043D\u0430, \u0432\u0456\u0440\u0442\u0443\u043E\u0437\u043D\u0430, \u0431\u0430\u0433\u0430\u0442\u043E \u043E\u0440\u043D\u0430\u043C\u0435\u043D\u0442\u043E\u0432\u0430\u043D\u0430 \u0432\u0441\u0442\u0430\u0432\u043A\u0430 \u0432 \u043C\u0443\u0437\u0438\u0447\u043D\u0438\u0439 \u0442\u0432\u0456\u0440, \u043F\u0435\u0440\u0435\u0432\u0430\u0436\u043D\u043E \u0432 \u0456\u0442\u0430\u043B\u0456\u0439\u0441\u044C\u043A\u0456\u0439 \u043E\u043F\u0435\u0440\u0456 XVII \u2014 XVIII \u0441\u0442. \u0456 \u0432 \u043C\u0443\u0437\u0438\u0446\u0456 XIX \u0441\u0442. \u0434\u043B\u044F \u0432\u0438\u043A\u043E\u043D\u0430\u0432\u0446\u0456\u0432 \u0441\u043E\u043B\u043E \u0456\u043D\u0441\u0442\u0440\u0443\u043C\u0435\u043D\u0442\u0456\u0432; \n* 3) \u0431\u0456\u043B\u044C\u0448 \u0440\u043E\u0437\u0433\u043E\u0440\u043D\u0435\u043D\u0430, \u0430\u043B\u0435 \u0442\u0435\u0436 \u0432\u0441\u0442\u0430\u0432\u043D\u0430 \u0456 \u0432\u0438\u0442\u0440\u0438\u043C\u0430\u043D\u0430 \u0432 \u0434\u0443\u0441\u0456 \u0456\u043C\u043F\u0440\u043E\u0432\u0456\u0437\u0430\u0446\u0456\u0457 \u0444\u043E\u0440\u043C\u0430. \u041A\u0430\u0434\u0435\u043D\u0446\u0456\u044F \u043F\u043E\u043C\u0456\u0449\u0430\u0454\u0442\u044C\u0441\u044F \u0432 \u043A\u0456\u043D\u0446\u0456 \u044F\u043A\u043E\u0457-\u043D\u0435\u0431\u0443\u0434\u044C \u0447\u0430\u0441\u0442\u0438\u043D\u0438 \u043A\u043E\u043D\u0446\u0435\u0440\u0442\u0443 \u0434\u043B\u044F \u0441\u043E\u043B\u044E\u044E\u0447\u043E\u0433\u043E \u0456\u043D\u0441\u0442\u0440\u0443\u043C\u0435\u043D\u0442\u0443 \u0437 \u043E\u0440\u043A\u0435\u0441\u0442\u0440\u043E\u043C \u0456 \u0432\u0438\u043A\u043E\u043D\u0443\u0454\u0442\u044C\u0441\u044F \u0441\u043E\u043B\u0456\u0441\u0442\u043E\u043C \u0431\u0435\u0437 \u043E\u0440\u043A\u0435\u0441\u0442\u0440\u043E\u0432\u043E\u0433\u043E \u0441\u0443\u043F\u0440\u043E\u0432\u043E\u0434\u0443, \u0434\u0430\u044E\u0447\u0438 \u0432\u0438\u043A\u043E\u043D\u0430\u0432\u0446\u0435\u0432\u0456 \u043C\u043E\u0436\u043B\u0438\u0432\u0456\u0441\u0442\u044C \u0432\u0438\u044F\u0432\u0438\u0442\u0438 \u0442\u0435\u0445\u043D\u0456\u0447\u043D\u0443 \u043C\u0430\u0439\u0441\u0442\u0435\u0440\u043D\u0456\u0441\u0442\u044C.\u0412 \u0431\u0430\u0440\u043E\u043A\u043E\u0432\u0456\u0439 "@uk . . . "Cadence"@en . . . . . . "Kadencja harmoniczna (od \u0142ac. cadere \u201Eopada\u0107\u201D) \u2013 po\u0142\u0105czenie akord\u00F3w maj\u0105ce charakter \"interpunkcji\" muzycznej. Kadencje mog\u0105 stanowi\u0107 wyraziste zako\u0144czenie odcinka utworu muzycznego, jego cz\u0119\u015Bci lub ca\u0142o\u015Bci. Jednak mog\u0105 r\u00F3wnie\u017C przyjmowa\u0107 form\u0119 zatrzymania narracji, znaku zapytania, przecinka lub zaskakuj\u0105cej zmiany. Zale\u017Cnie od zawarto\u015Bci harmonicznej wyr\u00F3\u017Cniamy r\u00F3\u017Cne rodzaje kadencji: \n* kadencje doskona\u0142e*: \n* wielka doskona\u0142a: (\u00B0)S \u2013 D \u2013 (\u00B0)T. Zazwyczaj u\u017Cywana jako jasne zako\u0144czenie. \n* ma\u0142a doskona\u0142a: D \u2013 (\u00B0)T. \n* kadencja plagalna (zwana te\u017C kadencj\u0105 ko\u015Bcieln\u0105): (\u00B0)S \u2013 (\u00B0)T. \n* kadencja eolska: o D - o T. \n* kadencja dorycka: + S - o T lub + S - D - o T. \n* kadencje zawieszone: \n* kadencja zawieszona (nazywana kadencj\u0105 niepe\u0142n\u0105 lub p\u00F3\u0142kadencj\u0105): (\u00B0)S \u2013 D lub (\u00B0)T \u2013 D. Daje efekt zawieszenia, oddziela dwa zdania muzyczne. \n* kadencja frygijska: \u00B0S \u2013 D. \n* kadencje zwodnicze: \n* D \u2013 (\u00B0)TVI, w kt\u00F3rej dominanta rozwi\u0105zuje si\u0119 na tonik\u0119 sz\u00F3stego stopnia. Jak na to wskazuje nazwa, po dominancie naturalnie oczekiwana jest tonika, natomiast nast\u0119pstwo toniki sz\u00F3stego stopnia daje efekt zaskoczenia. \n* D \u2013 (\u00B0)TIII \u2013 jak wy\u017Cej; rozwi\u0105zanie na mediant\u0119 g\u00F3rn\u0105 jest jednak zdecydowanie rzadsze od rozwi\u0105zania na mediant\u0119 doln\u0105. \n* kadencja pikardyjska: D \u2013 \u00B0T3. Wykorzystywana najcz\u0119\u015Bciej w baroku, mo\u017Cliwa tylko w tonacjach molowych; dominanta rozwi\u0105zuje si\u0119 na tonik\u0119 z tercj\u0105 pikardyjsk\u0105 (tercj\u0105 podwy\u017Cszon\u0105), co brzmi durowo. Nie nale\u017Cy tego nazywa\u0107 tonik\u0105 durow\u0105, gdy\u017C w trybie molowym poj\u0119cie toniki durowej nie istnieje. \n* kadencja neapolita\u0144ska: \u00B0SII obn. \u2013 D \u2013 (\u00B0)T. Kadencje og\u00F3\u0142em mo\u017Cna jeszcze klasyfikowa\u0107 pod\u0142ug rozmiaru: \n* kadencja wielka: trzy b\u0105d\u017A wi\u0119cej akord\u00F3w \n* kadencja ma\u0142a: dwa akordy. *Kadencje doskona\u0142e mog\u0105 r\u00F3\u017Cni\u0107 si\u0119 pod wzgl\u0119dem mocy, tzn. wyrazisto\u015Bci harmonicznej. Mocna kadencja wyst\u0119puje w\u00F3wczas, gdy D i nast\u0119puj\u0105ca po niej T s\u0105 akordami bez przewrotu i dodatkowo ko\u0144cz\u0105ca tonika w najwy\u017Cszym g\u0142osie zawiera prym\u0119. Ka\u017Cde odst\u0119pstwo od tych zasad, np. u\u017Cycie akord\u00F3w w przewrotach czy u\u017Cycie op\u00F3\u017Anie\u0144 sk\u0142adnik\u00F3w akordu w ko\u0144cz\u0105cej tonice daje w efekcie kadencj\u0119 s\u0142absz\u0105 harmonicznie. Dodatkowo wydziela si\u0119 jeszcze kadencje rozszerzone, czyli kadencje (najcz\u0119\u015Bciej wielkie) z w dominancie. Kadencje s\u0105 nieraz bardzo rozbudowane, zw\u0142aszcza w wi\u0119kszych formach, jak symfonia, koncert. Cz\u0119sto improwizowane w oparciu o wybran\u0105 kadencj\u0119 harmoniczn\u0105 polega\u0142y na popisie wirtuozerii solisty, podczas gdy orkiestra milk\u0142a. Potem sta\u0142y si\u0119 integraln\u0105 cz\u0119\u015Bci\u0105 kompozycji, rozpisan\u0105 przez kompozytora nuta po nucie. Pojawi\u0142y si\u0119 w baroku, razem z koncertem solowym i rozwija\u0142y r\u00F3wnolegle z rozwojem skrzypiec i ich doskonaleniem przez w\u0142oskich mistrz\u00F3w lutnictwa (Stradivari, Amati). Wirtuozeria taka by\u0142a w\u00F3wczas bardzo po\u017C\u0105dana, wynika\u0142a bowiem z zami\u0142owania publiczno\u015Bci do opery i r\u00F3wnie wirtuozowskich arii da capo, improwizowanych na podobnej zasadzie."@pl . . . . . "En okcidenta muzikteorio,kadenco (latine: cadentia, \"falo\")estas certa sinsekvo de intervaloj (cezuro) a\u016D akordoj,kiuj finas frazon, sekcion, a\u016D pecon de muziko.Kadencoj donas al frazoj klaran finon, kiu povas, ekzemple,indiki al la a\u016Dskultanto, \u0109u la peco da\u016Dros a\u016D konkludi\u011Dos.Oni povas fari analogion al interpunkcio,la\u016D kiu iaj malpli fortaj kadencoj agas kiel komoj,indikante pa\u016Dzon a\u016D momentan silenton,dum pli forta kadenco tiam agas kiel la punkto,indikante la finon de la muzika frazo.Kadencoj estas nomataj \"malfortaj\" a\u016D \"fortaj\" la\u016D tio,kiel fina estas la sento de ili kreata,kaj la perfekta kadenco plenfina estas la plej forta speco."@eo . . . "2"^^ . . "Sa cheol, foirmle sh\u00E9iseach n\u00F3 arm\u00F3nach chun deireadh m\u00EDre n\u00F3 deireadh teasc\u00E1in n\u00EDos faide a chomharth\u00FA. L\u00E1nd\u00FAnadh, cumtha as corda\u00ED an toin cheannasaigh, a chuireann deireadh le p\u00EDosa de ghn\u00E1th. I gcantaireacht eaglasta agus ilfh\u00F3nacht luath i l\u00EDne an tean\u00F3ra, bh\u00EDodh claonadh ann an n\u00F3ta deireanach a bheith c\u00E9im amh\u00E1in n\u00EDos \u00EDsle n\u00E1 an n\u00F3ta roimhe."@ga . . . . . .